Znate li da poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom imaju pravo na više vrsta poticaja čime se potiče i održava zapošljavanje osoba s invaliditetom te njihovo uključivanje u društvo, stjecanje ekonomske samostalnosti te izlazak iz socijalne izolacije? Neki od tih poticaja su subvencija plaće, sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta ili troškova za prilagodbu uvjeta rada, kroz npr. nabavu invalidskog pomagala.
Adresa za navedene poticaje i brojne druge je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Osim poticaja ova javna ustanova unaprjeđuje mjere profesionalne rehabilitacije kroz procjenu radnih sposobnosti osoba s invaliditetom, obrazovanje, prekvalifikacije, usavršavanje i drugo dok konkretne usluge profesionalne rehabilitacije provode Centri za profesionalnu rehabilitaciju. ZOSI ujedno provodi i postupke vještačenja za ostvarenje prava u drugim sustavima, kao što su socijalna skrb, mirovinsko osiguranje, rodiljne i roditeljske potpore itd.
Prava na poticaje mogu ostvariti poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom na tržištu rada, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, integrativne radionice i zaštitne radionice temeljem Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Lista poticaja je podugačka, a detalje je moguće naći na ovoj poveznici – ZOSI poticaji. S obzirom na značaj ove teme za podizanje kvalitete života osoba s invaliditetom kroz adekvatnu zapošljivost i podizanje radne sposobnosti odlučili smo kroz intervju s g. Alenom Kolarom, pomoćnikom ravnateljice ZOSI-a, upoznati vas s procesom traženja poticaja, pravima i mogućim ishodima pozitivnog rješavanja zahtjeva.
Tko može ostvariti poticaje i koje kriterije mora ispuniti poslodavac, odnosno osoba s invaliditetom kako bi dobili poticaje?
Glavni uvjet za korištenje poticaja ZOSI-a za poslodavca je sklapanje ugovora o radu s osobom s invaliditetom (na najmanje 20 sati tjedno), uz uvjet da je osoba upisana u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.
Očevidnik sadrži podatke o osobama s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje u skladu s propisima o mirovinskom osiguranju i koje ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika (Pravilnik o očevidniku, NN 75/18) kao i one kojima je utvrđen jedan od statusa iz članka 4. istoga. Osim toga, poslodavac ne smije imati dugovanja prema državi kao ni dugovanje prema zaposlenoj osobi s invaliditetom za koju traži poticaj po osnovi isplate plaće.
Za ostvarivanje prava na isplatu subvencije plaće preduvjet je da se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrdi smanjena radna učinkovitost osobe s invaliditetom, dok je za sufinanciranje troškova prilagodbi (arhitektonska ili tehnička prilagodba) i financiranje troškova stručne podrška preduvjet mišljenje centra o potrebi za prilagodbom radnog mjesta ili uvjeta rada, odnosno potreba za stručnom podrškom.
Treba naglasiti da se na tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe i ustanove, izvanproračunske i proračunske fondove te pravne osobe u većinskom vlasništvu države ili lokalne i regionalne samouprave odnosi ograničenje. Tako oni mogu ostvariti samo pravo na sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetom i pravo na financiranje troškova stručne podrške.
Alen Kolar, pomoćnik ravnateljice ZOSI-a za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom
Tko podnosi zahtjev za dodjelu poticaja?
Zahtjeve za dodjelu navedenih poticaja mogu podnositi poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom, odnosno osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, uz ispunjenje svih uvjeta propisanih Pravilnikom o poticajima, odnosno Pravilnikom o kvoti. Zahtjevi se od početka 2019. mogu podnositi u elektroničkom obliku putem aplikacije za isplatu poticaja.
Zahtjev za poticaje podnose poslodavci za osobu s invaliditetom koja je zaposlena u njihovoj organizaciji ili direktno osobe koje se samozapošljavanju. Prethodno je potrebno imati mišljenje i nalaz od Centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Možete li opisati kako izgleda proces od trenutka podnošenja zahtjeva do isplate poticaja i koliko proces traje?
Podnošenjem zahtjeva na propisanom obrascu u papirnatom obliku (dostava neposredno ili posredno) ili elektroničkom obliku započinje proces obrade zahtjeva. Ukoliko je zahtjev potpun i ako su ispunjeni svi uvjeti za dodjelu poticaja, ovisno o vrsti poticaja za koji je zahtjev podnesen, ravnatelj ZOSI-a daje odobrenje za isplatu poticaja ili na temelju preporuke se sklapaju ugovori za isplatu. Odobrenje za isplatu se daje u slučajevima – subvencija plaće, naknada u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, potpora za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom, novčana nagrada za zapošljavanje izvan kvote. S druge strane ugovori na temelju kojih se isplaćuju poticaji potpisuju se za sufinanciranje troškova obrazovanja, sufinanciranje troškova prilagodbi, financiranje troškova stručne podrške ili vezano uz dodjelu posebnih sredstava (ostvaruju se prema raspisanim javnim natječajima za dodjelu posebnih sredstava).
Sam proces od trenutka podnošenja zahtjeva do isplate poticaja (uz uvjet da je zahtjev potpun, pravovremen i da su ispunjeni svi uvjeti), ovisno o vrsti poticaja, traje od 15 do 30 dana za poticaje koji se isplaćuju temeljem odobrenja, odnosno od 15 do 45 dana za poticaje koji se isplaćuju temeljem sklopljenog ugovora, dok proces isplate posebnih sredstava ovisi o broju prijavitelja na javni natječaj.
Uz subvencije plaća, neki od interesantnijih poticaja za osobe s invaliditetom za koje poslodavci mogu podnijeti zahtjev su oni za arhitektonsku prilagodbu te oni za tehničku prilagodbu. Možete li pobliže objasniti o čemu se radi?
Za osobe smanjenje pokretljivosti, poslodavac može ostvariti sve navedene poticaje, ako zadovoljava uvjete propisane Pravilnikom o poticajima, odnosno Pravilnikom o kvoti.
Vezano uz ostvarivanja prava na sufinanciranje prilagodbi, poslodavac može za zaposlenu osobu s invaliditetom, a kojoj je zbog vrste i težine invaliditeta potrebno prilagoditi radno mjesto u smislu uklanjanja arhitektonskih barijera, ostvariti pravo na sufinanciranje troškova razumne prilagodbe radnog mjesta (arhitektonska prilagodba) za tu osobu. Pravo na sufinanciranje može se ostvariti ako je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđena potreba za prilagodbu radnog mjesta. Ovdje je važno naglasiti da se prilagodba radnog mjesta odnosi na prilagodbu radnog prostora koji je već u funkciji obavljanja djelatnosti poslodavca.
Također, poslodavac može za zaposlenu osobu s invaliditetom, a kojoj je zbog vrste i težine invaliditeta potrebno tehničkom opremom prilagoditi radno mjesto, ostvariti pravo na sufinanciranje troškova razumne prilagodbe uvjeta rada. To pravo se također ostvaruje nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju. Prilagodba uvjeta rada ne odnosi se na opremanje radnog mjesta koje je potrebno za obavljanje djelatnosti poslodavca, već isključivo na prilagodbu uvjeta rada u odnosu na vrstu i težinu invaliditeta zaposlene osobe s invaliditetom na konkretnom radnom mjestu.
Poslodavci mogu tražiti poticaje za arhitektonsku prilagodbu radnog mjesta ili nabavljanje opreme za obavljanje poslova osobe s invaliditetom. Postoji i niz drugih poticaja – npr. za subvenciju plaće, zdravstvene doprinose, sufinanciranje obrazovanja i sl.
Možete li na primjeru osobe koja je doživjela amputaciju opisati za što je moguće tražiti poticaje za arhitektonsku prilagodbu?
Možemo dati primjere prilagodbe za osobu koja je doživjela amputaciju gornjih i onu koja je doživjela amputaciju donjih ekstremiteta. Ovdje bih htio naglasiti kako je svaki slučaj specifičan i ne znači da će visina poticaja i njena namjena za svaku osobu s istim invaliditetom biti ista.
Tako primjerice osoba koja je doživjela amputaciju gornjih ekstremiteta (prst, ruka ili dio ruke) može ostvariti poticaje u sljedećim slučajevima:
• za potrebe korištenje računala: nabava programa za prepoznavanje govora (pretvara glas u tekst), nabava uređaja i programa za komunikaciju pogledom; korištenje alternativnih miševa (poput miševa za upravljanje računalom bez upotrebe ruku – miš kojim se upravlja ustima, pokretima glave i sl.), korištenje alternativnih tipkovnica (npr., jednoručne tipkovnice);
• za potrebe pisanja: nabava pomagala za lakše držanje pribora za pisanje (razni držači, nastavci i sl.), nabava uređaja za snimanje i bilježenje poruka;
• za korištenje alata i uređaja: nabava prijenosnih uređaja za podizanje materijala i kolica za prijenos tereta, nabava ergonomski dizajniranih alata, osiguranje alternativnog pristupa telefonu (npr., telefon s držačem ili slušalicama);
• za pristupačnost: nabava ergonomski prilagođenog stolca, nabava prilagođene podloge za tipkovnicu i miša, nabava oslonca za noge, oslonca za ruke, slušalica i dr.).
Osoba koja je doživjela amputaciju donjih ekstremiteta (nožni prst, stopalo ili noga) može ostvariti poticaje:
• za potrebe putovanja u svrhu obavljanja posla: prilagodba službenog vozila (ugradnja automatskog mjenjača, ugradnja dodatnih poluga za brisače, pokazivače smjera ili dodatne papučice za upravljanje gasa lijevom nogom i sl.), nabava rampe za lakši ukrcaj osobe u invalidskim kolicima;
• za pristup radnom mjestu: osigurati pristupačnost puta do radnog mjesta, sanitarnog čvora, prostorija za odmor (automatska vrata, rampa za invalidska kolica, skalamobil, dizalo i sl.), prilagodba visine radnog stola ako zbog korištenja invalidskih kolica za time postoji potreba.
S druge strane, za što može tražiti poticaje za arhitektonsku prilagodbu osoba koja koristi invalidska kolica?
Razumna prilagodba za osobu u invalidskim kolicima osigurava se u sljedećim slučajevima:
• za prilagodbu radnog mjesta: nabava stola podesivog po visini, nabava pomagala za okretanje stranica („page turner“) za osobu koja ne može rukovati papirima, nabava pomagala za lakše držanje pribora za pisanje poput „otežane olovke“ (weighted pen), raznih nastavaka za olovke i sličnog, osiguranje alternativnog pristupa telefonu (npr., telefon s držačem ili slušalicama, telefon koji se aktivira glasom, telefon s velikim tipkama, automatski sustav biranja i sl.), nabava ležaja za odmor radi potrebe za promjenom položaja tijela, nabava programa za prepoznavanje govora (pretvaraju glas u tekst), nabava uređaja i programa za komunikaciju pogledom, nabava alternativnih miševi poput miševa s joystickom ili tracking kuglom, te miševa za upravljanje računalom bez upotrebe ruku (miš kojim se upravlja ustima, pokretima glave i sl.), nabava alternativne tipkovnice poput jednoručne tipkovnice, nabava „čuvara tipki“ (keyguard) pomagala koje razdvaja komponente tipkovnice, omogućava odmor ruku na tipkovnici, olakšava pritiskanje tipki i onemogućava pritiskanje dvije tipke odjednom;
• za pristup radnom mjestu: osigurati pristupačnost puta do radnog mjesta, sanitarnog čvora (prilagođene sanitarije, rukohvat, koso ogledalo, širina ulaznih vrata i sl.), te prostorija za odmor (ugradnja automatskih vrata, rampa za invalidska kolica, skalamobil, dizalo i sl.);
• za potrebe putovanja u svrhu obavljanja posla: isto kao i kod osobe koja je doživjela amputaciju donjih ekstremiteta.
Mogu li u sklopu tehničke prilagodbe osobe sa invaliditetom dobiti i poticaji za kupnju invalidskih pomagala kao što su npr. protetička pomagala za gornje i donje ekstremitete ili za kupnju klasičnih ili elektromotornih invalidskih kolica?
Sukladno Pravilniku o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, odnosno Standardima usluga profesionalne rehabilitacije, koji su sastavni dio Pravilnika, ZOSI ne može financirati ortopedska pomagala. U izuzetnim okolnostima, ovisno o vrsti i opisu radnog mjesta takvo pomagalo se može sufinancirati. U takvom slučaju je potrebno mišljenje liječnika specijaliste s obrazloženjem o potrebi za određenim pomagalom s obzirom na opis radnog mjesta i radno funkcioniranje osobe.
Važno je napomenuti kako se kod izrade Plana prilagodbe radnog mjesta vodi računa o razumnoj prilagodbi i svim drugim mogućim vidovima prilagodbe kao što su npr. organizacijski aspekti – preraspodjela određenih radnih zadataka i sl.
Koliki su iznosi koji se dodjeljuju za poticaje?
To prije svega ovisi o vrsti poticaja. Spominjali smo subvencije plaće koje se dodjeljuju za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom na tržištu rada i iznose od od 10-70 % osnovice (osnovica je minimalna plaća koja u 2020. godini iznosi 4.062,51 kn). Sukladno tome ta potpora iznosi od 406,25 kn do 2.843,76 kn za zaposlenu osobu s invaliditetom u punom radnom vremenu (za nepuno radno vrijeme isplaćuje se razmjeran dio osnovice). Taj iznos je nešto viši, odnosno 75 % od osnovice (3.046,88 kn) za osobe s invaliditetom na zaštitnom radnom mjestu (samo integrativne i zaštitne radionice).
Sufinanciranje troškova za prilagodbu radnog mjesta-arhitektonska prilagodba, može iznositi najviše 40 osnovica (minimalnih plaća) za jednu osobu s invaliditetom, odnosno maksimalno 162.500,40 kn (u trošak se ubraja i trošak izrade nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju).
Još je niz drugih poticaja od sufinanciranja troškova obrazovanja u visini od 50-70 % stvarnih troškova obrazovanja, naknade u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, financiranja stručne podrške u maksimalnom iznosu od 48.000 kuna, pa sve do dodjele posebnih sredstava za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa za tvrtke i integrativne radionice. Detaljne informacije o vrsti i visini poticaja možete pronaći na poveznici – ZOSI poticaji.
Jeste li znali? – Poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika dužni su zaposliti osobe s invaliditetom, i to 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih.
Koriste li poslodavci ova prava i u kolikoj mjeri?
Da. Primjerice u prvih 10 mjeseci ove godine ZOSI je isplatio gotovo 88,3 milijuna kuna poticaja od čega najviše za posebna sredstva za zaštitne i integrativne radionice te za subvencije plaća.
Usporedbe radi, u 2019. godini ZOSI je isplatio ukupno gotovo 48,5 milijuna kuna poticaja, koje je koristilo 400 poslodavaca za zapošljavanje 1335 osoba s invaliditetom, a u 2018. godini 101,3 milijuna koje je koristilo 318 poslodavaca za zapošljavanje 1163 osobe s invaliditetom.
Dojma sam da mnogi poslodavci nisu svjesni obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom. Možete li na kraju pojasniti na koga se obveza odnosi i postoje li kakve sankcije za poslodavce koji istu ne ispunjavaju?
Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom propisana je Zakonom te je razrađena pripadajućim Pravilnikom o kvoti. Obveznici kvotnog zapošljavanja su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika osim predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih i zaštitnih radionica te novoosnovanih poslodavaca u vremenu uvođenja u rad. Navedeni obveznici dužni su na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
Osim zapošljavanjem ta obveza se može ispuniti korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osobe s invaliditetom te kombinacijom navedenih načina. Korištenje zamjenske kvote podrazumijeva ugovore o poslovnoj suradnji s osobama s invaliditetom, primanje na praksu učenika, studenata ili rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije, davanje stipendija za osobe s invaliditetom i slično. Novčana naknada u slučaju nezapošljavanja osobe s invaliditetom plaća se mjesečno i iznosi 20 % minimalne plaće što je trenutačno 812,50 kn.
No, s druge strane postoji i nagrada za one koji zapošljavaju izvan propisane kvote. Takvi poslodavci mogu dobiti naknade u visini od 30 % minimalne plaće, odnosno u visini od 1.218,75 kn u 2020. godini. To je moguće ostvariti za najviše 12 mjeseci i vjerujem da je to značajan iznos koji olakšava poslovanje onim poslodavcima koji dodatno rade na stvaranju inkluzivnijeg društva.